S mrežnog sjedišta dissidentvoice.org, prenosimo prevod dijela članka Belarus and Venezuela: Building the Multi-polar World. U Latinskoj Americi niz zemalja pruža otpor “čikaškim” neoliberalnim političkim receptima, radikalno kao Kuba ili umjerenije kao Brazil, te postižu nesumnjivo neke uspjehe u odnosu na zemlje kao Čile ili Argentina, koje su postigle rast BDP-a ali uz velike socijalne nejednakosti.
S druge strane, u Europi imamo izolirani slučaj Belarusa (koristimo izvorno ime, umjesto kod nas uobičajenoj “Bjelorusija”), koja od osamostaljenja 1991. nikad nije prošla kroz “pretvorbu vlasništva” i tranziciju ka “otvorenoj tržišnoj ekonomiji”. Prošla je kroz teške potrese u prvoj polovici 1990-ih, ali od 1996. bilježi visoke stope rasta BDP-a. Ima solidnu poljoprivredu i prilično jaku industriju (izvoz traktora, koji se mogu kupiti i u Hrvatkoj).
Privreda je državno kontrolirana na način ne bitno različit od onoga koji je bio u vrijeme SSSR-a. Danas, kad je očita “ulstranestabilnost” svjetskog ekonomskog sustava, ne može se više taj model odbijati kao apsolutno neprihvatljiv, kao što smo činili 1990-ih, bez obzira na sve mane koje su dovele od njegovog rasapa.
Karakteristično je da je bruto društveni proizvod po stanovniku znatno veći, kad se mjeri u paritetu kupovne moći, nego u tekućim dolarima (prvo je mjera standarda – koliko ljudi dobara mogu kupiti za svoj novac, a drugo međunarodne konkurentnosti). Indeks ljudskog razvoja (HDI), koji mjeri neke čimbenike kvalitete života (očekivani životni vijek, stupanj obrazovanja isl.) viši je nego u Ukrajini i Rusiji. Gini koeficijent (mjera neravnomjernosti raspodjele dohotka) je nizak.
Uvedeni su višestranački izbori ali isti predsjednik vlada već 18 godina i samog sebe opisuje kao “autoritarnog”. U članku koji slijedi, politički disidenti nazivaju se kriminalcima, stranim plaćenicima i poremećenim osobama. Pojmovi “ljudske slobode” i “demokracija” stavljaju se u navodnike. Uvelike se koristi rječnik “hladnog rata” iz doba “bipolarnoga svijeta”; iako se ovdje pledira za “multipolarni svijet”, što izgleda kao varijanta “pokreta nesvrstanih”. Priznaje se da su prava pojedinaca ograničena, ali se to opravdava dobrobiti masa.
Možemo li imati ekonomsku alternativu, koja će ostvariti stvarni napredak za siromahe i bitno ograničiti moć bogataša, a da predsjednik države mirno odstupi nakon dva mandata i da nije nužno svakog tko se zalaže za “ljudska prava” proglasiti stranim plaćenikom?
BELARUS I VENECUELA GRADE MULTIPOLARNI SVIJET
(…) Govore nam da zemlje u razvoju mogu izvući svoje stanovništvo iz siromaštva otvarajući svoja tržišta direktnim stranim investicijama. (..) Ali ako je to slučaj, zašto je Haiti jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta? (…)
Zemlje kao Venezuela, Kuba, Nikaragva, Ekvador, Bolivija postigle su društveni i ekonomski progres kroz nacionalizaciju, a ne privatizaciju. Ali postoji država na drugoj strani svijeta koja uspijeva osigurati gotovo punu zaposlenost, stalno povećava nadnice, investira u obrazovanje, znanstvena i tehnološka istraživanja i razvoj, postigla je samodostatnost u poljoprivredi, stvarajući socijalnu okolinu nade za svoje građane.
Ta zemlja je Republika Belarus (Bjelorusija). Godine 2007. predsjednik Venecuele Hugo Chavez opisao je Republiku Belarus kao “državu model”.
Vozeći se ulicama Minska, nije teško vidjeti zašto je venecuelanski predsjednik mogao upotrijebiti taj termin za opis Belarusa. Od Chavezovog izbora 1998, Bolivarska revolucija smanjila je siromaštvo na polovicu, suzbila nepismenost i provela radikalne reforme usmjerene na poboljšanje standarda života siromašne većine u Venecueli. Međutim, mnogo još ostaje za učiniti; brežuljci oko Karakasa su još prekriveni kućercima slamova, dok gradska ekonomska elita u istočnom dijelu grada živi u sibaritskom luksuzu.
Vozeći se kroz Minsk, s druge strane, susrećemo se s vizijom o tome što bi Karakas mogao postati. Nema slamova. Stanovnici žive u modernim blokovima stanova, po europskom standardu. Ima mnogo čistog otvorenog prostora s odličnim rekreacionim mogućnostima za djecu. (…) Karakas je još uvijek opasan grad. Minsk je, s druge strane, dokazano jedan od najsigurnijih gradova u Europi. (…)
Belarus je bio sposoban pomoći Venecueli da razvije svoj poljoprivredni sektor kroz slanje savjetnika i izvoz visokokvalitetnih kamiona i agrikulturnih strojeva. (…) Bilateralni ugovor između venecuelske državne naftne kompanije PDVSA i Belarusnefa za osnivanje joint-venturea nazvanog Servicio Belovenezolana je drugi primjer prednosti multi-vektorske vanjske politike za Belarus. Republika Belarus je uspjela smanjiti svoju zavisnost o ruskoj nafti kroz suradnju s naftom bogatom Venecuelom, dok je Venecuela postigla korist od belarske industrijske i znanstvene stručne pomoći. (…)
Vizija predsjednika Lukašenka o multi-polarnom svijetu ugrožava promicatelje Novog svjetskog poretka, gdje su interesi većine podvrgnuti onima euro-atlanskih financijskih elita. Nasuprot susjednim zemljama kao što su Poljska i Litva, kojima je “sloboda” nakon pada Berlinskoga zida 1989. donijela masovnu nezaposlenost, emigraciju i slanje trupa za strane ratove i okupacije NATo-a, Belarus je pokazao da država ima vitalnu ulogu u reguliranju tržišta za opće dobro.
Da bi se suzbilo globalno siromaštvo, norma moraju postati održive industrije, endogeni razvoj i planska ekonomija. Belarus, možda više nego ijedna druga država, može igrati vodeću ulogu u prelazu u novu globalnu eru socijalno orijentiranih ekonomija. (…)
Kampanja demonizacije, klevetanja, laži i dezinformacija o Belaruskoj vladi u međunarodnim medijima zaludila je ne samo tvrdokorne promicatelje neo-liberalne ekonomije nego i mnoge takozvane “ljevičare” i “progresiste”, koji su nasjeli na licemjerne govorancije o “ljudskim pravima”, “slobodi” i “demokraciji”. (…)
Američki senator John McCain je 8. kolovoza 2011. signalizirao da će Belarus biti slijedeća američka meta za promjenu režima. McCain je spomenuo zatočenje Alesa Bialiatskog, takozvanog aktivista za “ljudska prava”, uhićenog od belaruskih vlasti zbog novčane prevare.
Bialiatski je potpredsjednik Međunarodne federacije liga za prava čovjeka (Fédération internationale des ligues des droits de l’Homme), čija je pod-organizacija u veljači 2011. bila podastrla Vijeću za ljudska prava UN-a (Human Rights Council) lažne informacije, optužujući Libijsku vladu za “masakr” u Bengaziju.
Te lažne informacije poslužile su kao osnova za agresivni rat koji je doveo do ubijanja desetina tisuća ljudi, svodeći prosperitetnu socijalno-orijentiranu ekonomiju na ruševine i namećući korumbiranu izvana nametnutu diktaturu, protiv volje libijskog naroda. (…)
Bialiatski (…) nije bio uhićen zbog njegove političke opozicije belaruskoj vladi. Ovo nije prvi put da Amnesty International lažno optužuje Belarus za kršenje ljudskih prava i vjerojatno neće biti ni zadnji. (…)
Specijalisti za promjenu režima kao što je Canvas, centar za treniranje “obojenih revolucija” smješten u Beogradu i financiran od SAD, sada orkestrira ekshibicije koje uključuju korištenje nagih žena koje prosvjeduju ispred sjedišta KGB u Minsku. Takvo ponašenje bi dovelo do uhićenja u bilo kojoj zemlji.
Međutim, stvaran cilj i jest da budu uhićene, da to bude snimljeno i da se time KGB dovede u nepriliku. Ali je KGB, koji je obavještajna agnecija, preduhitrio njihove planove i glupe nudistice su uspjele jedino prehladiti se i prirediti laganu zabavu za šetače, sve u svrhu “revolucije”. (…)
Zahvaljujući uzornoj akciji Belarskih snaga sigurnosti tijekom pobune poslije izbora od 19. prosinca 2010, spriječena je uspostava protunarodne od Zapada nametnute diktature. Belaruski narod vidio je stravu i bijedu promjene režima, iza kojih je stajao Zapad, u Srbiji, Gruziji, Ukrajini, Kirgistanu i drugim zemljama. (…)
Međutim, strategija stvaranja napetosti, uključujući korištenje potjanih plaćenika pod krinkom miroljubivih prosvjednika kao što smo vidjeli u Siriji, predstavlja realnu opasnost za Republiku Belarus u slijedećim mjesecima.
Obraćajući se bjeloruskim oružanim snagama 23. veljače, predsjednik Lukašenko skrenuo je pažnju na političke i informacijske tehnologije zapadnih nevladinih organizacija koje su provele promjenu režima diljem Sjeverne Afrike. Belarus, istakao je, jedinstven je i ima tehničke sposobnosti da se odupre takvoj destabilizaciji. (…)
Sraz između politika ljudskog endogenog razvoja i politika kancerozne pohlepe je sukob do istrebljenja s kojim se svijet danas sreće. Da bi bilo budućnosti za slijedeću generaciju, treba biti izgrađen multi-polarni svijet zasnovan na westfalskoj suverenosti i endogenom socio-ekonomskom razvoju. (…)
BILJEŠKE I POVEZNICE:
Službene stranice Republike Belarus (na engleskom)
Virtual guide to Belarus (disidentski sajt)
CANVAS je kratica za Center for Applied NonViolent Action and Strategies, odnosno Centar za primenjenu nenasilnu akciju, s centrom u Beogradu. Izvršni direktor je Srđa Popović, jedan od vođa pokreta “Otpor” koji je srušio Slobodana Miloševića 2000. g. (Ne treba ga brkati sa starijim odvjetnikom, istog imenea i prezimena, koji je također bio odlučni protivnik Miloševićeve vlasti.) Organizacija jest finacirana ponajviše iz SAD, te je trenirala prosvjednike koji su izveli “naranđastu revoluciju” u Ukrajini, imala je znatan utjecaj na organizatore prosvjeda u Egiptu itd..
Vidi mrežno sjedište canvasopedia.org.
Američki časopis Foreign Policy uvrstio je 2011. Srđu Popovića među sto najutjecajnijih osoba, koje su »obilježile svjetsko tržište ideja«.
Srđa Popović o prosvjedima u Hrvatskoj, “Jutarnji list”, 6. ožujka 2011. (O odbacivanju nasilja, vidjeti i tekst od 27. veljače 2011. Zoran Oštrić: Mi smo odgojili te huligane)
PODRŽITE PROJEKT “ZELENAPOLITIKA.INFO”!
Ovo mrežno sjedište održava se isključivo osobnim donacijama. Civilno društvo u Hrvatskoj, u cjelini, previše je postalo ovisno od institucionalnih donatora. istinska nezavisnost može se očuvati samo ako se ima nezavisne izvore financiranja. S druge strane, uz aktiviste važni su i oni, koji ih pomažu.
Ako želite pomoći održavanje mrežnoga sjedišta ZelenaPolitika.info, uplatite donaciju u bilo kojem iznosu na:
Primatelj: “Zajednica Humanitas”, Zagreb
Broj računa: 2484008-1500180446
Svrha uplate: donacija za ZelenaPolitika.Info
Donacije ćete također moći uplatiti u gotovom, uz potvrdu naravno, u raznim prigodama.
